Willkommen auf JurisPedia! Sie sind dazu eingeladen, ein Benutzerkonto einzurichten und zu teilzunehmen. Sie dürfen dafür neue Beiträge schreiben oder bearbeiten, oder die Suchemaschine im Recht Ihres Landes verbessern. Nutzer sollten die Lizenzbestimmungen lesen.
Es gibt zur Zeit 14.975 in ständiger Konstruktion …

Verfassungsrecht (hr)

aus jurispedia, das gemainsame Recht
Wechseln zu: Navigation, Suche
Dieser Artikel ist sehr kurz und möglicherweise inhaltlich unvollständig. Hilf JurisPedia, indem du ihn erweiterst und ihn jetzt bearbeitest!
Kroatien > Verfassungsrecht
Hr flag.png


Inhaltsverzeichnis

REPUBLIKA HRVATSKA – USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI

Državna vlast u Republici Hrvatskoj (RH) predstavlja parlamentarnu demokraciju s oslabljenim predsjedničkiom sustavom. Ustrojena je na načelu trodiobediobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu koja se provodi kroz instiutucije Hrvatskog sabora (parlamenta) koji je tijelo zakonodavne vlasti, predsjednika i Vlade koji predstavljaju izvršnu vlast, te sudova. Prema Ustavu RH, Ustavni sud je posebno tijelo koje u ustrojbenom smislu ne pripada ni zakonodavnoj ni izvršnoj ni sudbenoj vlasti. Državna vlast je ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu koja se ostvaruje u općinama kao jedinicama lokalne samouprave i županijama.


INSTITUCIJE ZAKONODAVNE VLASTI: Hrvatski sabor

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju na vrijeme od četiri godine, primaju stalnu novčanu naknadu i imaju druga prava zajamčena posebnim zakonom.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 15. srpnja, i drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor može zasjedati i izvanredno, izvan ovih termina, i to na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika.

Prema Ustavu, Hrvatski Sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora (deklaracije, rezolucije i sl.), donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH, odlučuje o promjeni granice, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s ustavnim i zakonom, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s ustavnim i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. Izmjene Ustava, ustavne zakone, te zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina, Sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, a organske zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne samouprave Sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu da uredbama određuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne samouprave.

Predsjednik Republike proglašava zakone u roku od osam dana od kad su izglasani u Saboru, a prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u „Narodnim novinama“, službenom listu RH.


INSTITUCIJE IZVRŠNE VLASTI

Predsjednik Republike

Predsjednik Republike se bira se na neposrednim izborima na vrijeme od pet godina, a nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike. Predsjednik se bira većinom glasova svih birača koji su glasovali, a ako ni jedan kandidat ne dobije takvu većinu izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobila najviše glasova. Izbor predsjednika obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti, te odgovara za obranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Prema Ustavu, Predsjednik Republike raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje, raspisuje referendum, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom, obavlja druge dužnosti određene Ustavom.

Dvije su ključne ovlasti Predsjednika Republike: vanjska politika koju sukreira s Vladom i obrana.

Vlada i Predsjednik Republike zajednički surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, što se odnosi na osnivanje diplomatskih misija i konzularnih ureda u inozemstvu, te na postavljanje i opoziv šefova diplomatskih misija. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.

Predsjednik Republike je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, a na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir. Za vrijeme trajanja ratnog stanja, Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora. Takva uredba mora biti podnesena na potvrdu Hrvatskom saboru čim se on bude mogao sastati.

Vlada i Predsjednik Republike surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih (obavještajnih) službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog saborskog odbora, supotpisuju Predsjednik Republike i Predsjednik Vlade.

Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela, čije članove imenuje i razrješuje Predsjednik, a nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.

Vlada Republike Hrvatske

Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici i ministri.

Članove Vlade RH predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav vlade. Najkasnije u rok od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hravtskom saboru.

Prema Ustavu Vlada Hrvatskom saboru predlaže zakone i druge akte, predlaže državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvoju zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.

Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru se može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom članu, ili Vladi u cjelini, a glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njen predsjednik.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugog člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

SUDBENA VLAST

Sudbenu vlast u RH obavljaju sudovi, a sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Tri su razine sudbene vlasti u RH. Općinski sudovi djeluju u općinama i oni su najniža instanca sudbene vlasti. Županijski sudovi djeluju u županijama, i to u svakoj županiji po jedan sud. Vrhovni sud je najviši sud u RH i on osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Predsjednika Vrhovnog suda, kao najvišeg predstavnika sudbene vlasti, uz prethodno mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora, na prijedlog Predsjednika Republike, bira i razrješuje Sabor. Mandat mu traje četiri godine.

Sudske su rasprava javne i presude se izriču javno, a javnost se može isključiti s rasprave samo u slučajevima izričito predviđenim zakonom. U svakome predmetu strane u postupku mogu zatražiti apelaciju sudske odluke na višoj sudbenoj instanci.

Sudačka dužnost je stalna, a iznimno od ovog pravila prilikom prvog stupanja na sudačku dužnost suci se imenuju na vrijeme od pet godina. Nakon prvog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.

Suce imenuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Sabor. Većina od ukupnog broja mora biti iz redova sudaca, a predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnog sudbenog vijeća. Članovi Državnog sudbenog vijeća biraju se na vrijeme od četiri godine, s tim da nitko ne može biti članom Državnog sudbenog vijeća više od dva puta uzastopce. Predsjednika Državnog sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnog sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog saborskog odbora.

Suci i suci porotnici imaju imunitet, te ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.

USTAVNI SUD RH

Ustavni sud ima trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora. Ustavni sud bira predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od četiri godine.

Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i saborski zastupnici, te ne mogu obavljati ni jednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.

Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva nije prošlo više od godine dana, odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu samoupravu zajamčeni Ustavom, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojava neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Sabor, rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa pol. stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja i druge poslove određene Ustavom.

Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i druga pitanja vezana za rad Ustavnog suda uređuju se ustavnim zakonom.